EKG može ukazati da (li) pacijent ima koronu

Srčani udar nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz krvne sudove srca, upravo one koji snabdevaju srčani mišić neophodnim kiseonikom i hranljivim materijama. Razlog prekida cirkulacije je začepljenje krvnih sudova masnim naslagama ili sitnim krvnim ugrušcima, koji nastaju na njima. Zbog prekida protoka krvi, srčani mišić počinje delimično da odumire.

- Nastaje smanjenje zdrave srčane mišićne mase, pa srce gubi svoju osnovnu funkciju i na taj način remeti celokupnu cirkulaciju u telu čoveka. Ovako narušena struktura i funkcija srčanog mišića, kao posledica srčanog udara, može da dovede do mnogobrojnih ranih ali i drugih komplikacija. Kod nekih od hospitalizovanih pacijenata inficiranih covidom-19, pokazala su se neka oštećenja srca - kaže dr Dragi Kuzeljević, iz Službe za opštu medicinu Doma zdravlja Subotica.

dr Dragi Kuzeljević (Privatna arhiva)

NAJOPASNIJI UZROČNICI INFARKTA - Povišen nivo masnoća u krvi, povišen i neregulisan krvni pritisak, pušenje, šećerna bolest, gojaznost, prekomerno konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, gojaznost, stres, najopasniji su uzročnici srčanog udara

Simptomi srčanog udara obično su specifični, u najvećem broju slučajeva. Međutim, ne treba zaboraviti, da mogu biti i nespecifični simptomi, naročito kod osoba koje boluju od šećerne bolesti ili nekih neuroloških poremećaja.

- Kao jedan od prvih simptoma srčanog udara, pacijent može imati i neku od komplikacija osnovne bolesti, jako lupanje srca ili osećaj preskakanja srca, nesvesticu, gušenje, oslabljen vid, zujanje u ušima, glavobolju ili nešto slično. Tipičan simptom je neugodan pritisak u predelu grudnog koša, stežući i veoma jak, probadajući bol „kao nožem”, u sredini grudnog koša, koji traje duže od nekoliko minuta, širenje bola u vrat i vilicu, a u većini slučajeva bol se širi i ka levőm ramenu i levoj ruci, naglo nastaje nesvestica, osećaj mučnine u stomaku, nagon na povraćanje ili povraćanje, kao i obilno hladno preznojavanje. Uz sve te simptome skoro uvek je izražena jaka uznemirenost i strah kod pacijenta - objašnjava dr Kuzeljević.

Statistički podaci pokazuju, da čak polovina radno aktivnog stanovništva koje doživi srčani udar, čeka u prošeku više od dva do tri sata, pre nego što potraži stručnu medicinsku pomoć, što je pogrešno.

- Pojava jednog ili više navedenih simptoma zahteva hitno javljanje u najbližu zdravstvenu ustanovu, a ako to trenutno zdravstveno stanje ne dozvoljava ili ste sami u kući, stanu ili na ulici odmah pozovite Službu hitne medicinske pomoći - zaključuje dr Kuzeljević.

Izvor: www.subotica.com